Boginja veselja, porodice i ljubavi

Gejer-Anderson je zadržao kopiju figure za svoj muzej u Kairu, ali je original poklonio Britanskom muzeju. Ova figura mačke datira iz kasnog perioda starog Egipta oko 600. godine pre nove ere

piše: petmagazine.rs
foto: Marcel Marée, curator for the Egyptian sculpture gallery at the British Museum

Gajer-Andersonova mačka je bronzana figura koja prikazuje jedan oblik boginje Bast i nalazi se u Britanskom muzeju, u Lonodnu. Boginja je obično bila prikazana kao žena sa mačjom glavom ili u obliku mačke, a njen glavni kultni centar bio je Bubastis u delti Nila. Bast je bila boginja majka i pandan agresivnijoj boginji lava Sekhmet.

Bronzana figura mačke, koja se nalazi u muzeju, datira iz kasnog perioda starog Egipta oko 600. godine pre nove ere, i nazvana je po majoru Robertu Grenvilu Gajer-Andersonu, koji je poklonio statuu Britanskom muzeju 1939. godine. On je bio strastveni kolekcionar malih egipatskih skulptura, nakita i grnčarije, koje je izlagao i u svojoj kući u Kairu.

Ono što se sa sigurnošću ne zna jeste da li ova figura potiče iz hrama, pošto su hiljade bronzanih figura bogova, različitih veličina i oblika, bile posvećene u hramovima širom Egipta. Donatori statua su se nadali da će na ovaj način komunicirati sa bogovima, a samo je kralj ili bogati član društva mogao sebi priuštiti da naruči tako fini primerak kao što je ova figura mačke, ukrašena plemenitim metalima.

Skulptura nosi srebrnu zaštitnu prsnu i zlatne minđuše i prsten za nos. Buba skarabej na mačjoj glavi i grudima simbolizuje ponovno rođenje, dok je srebrno oko na prsnom košu prizivalo zaštitu i isceljenje.

Gajer-Andersonova mačka je, inače najpoznatiji predmet kolekcije orijentalne umetnosti Roberta Gejer-Andersona. Zadržao je kopiju za svoj muzej u Kairu, ali je original poklonio Britanskom muzeju, koji možete videti u egipatskoj galeriji skulptura u sobi 4.

Zanimljivost

Naučnici iz Britanskog muzeja istraživali su figuru mačke pomoću rendgenske fluorescencije i otkrili da je mačka napravljena od bronze koja sadrži 84,7% bakra, 13% kalaja, 2,1% arsena i 0,2% olova.  Major je pri pronalasku figure primetio veliku pukotinu, koju je popravio i zabio metalni cilindar u njenu glavu, da bi statua ostala u jednom komadu. Mačka je tada bila prekrivena zelenom bojom, koja je prikrivala mnoge promene.

Mačke u Egiptu

Iako je najpoznatija “mačja” boginja bila Bast, solarno božanstvo, boginja rata i zaštitnica boga Ra, postoje dokazi na papirusima u Britanskom muzeju u Londonu iz 1580. godine pre nove ere, koji pokazuju da je i sam bog Ra bio prikazivan kao mačor. Na papirusu je bog Ra koji u jednoj ruci (šapi) drži mač, dok drugom drži glavu velike zmije čije telo preseca.

U starom Egiptu mačke su bile veoma cenjene kao kućni ljubimci, ali su dobile i verski značaj. Bile su popularne jer su čuvale žitnice i dom bez miševa, pacova i zmija. U nekim delovima Egipta mačke su se uzgajale u velikom broju, kako bi obožavaoci boginje mogli da pokažu svoju privrženost boginji plaćajući ceremonijalnu sahranu mačke.